Analiza biometrijskih značajki rukopisa i potpisa
na dodirnom zaslonu zasnovana na fuziji osjetila
U kontekstu autentikacije korisnika, unatoč značajnom tehnološkom napretku, vlastoručni
potpis se još uvijek često koristi za identifikaciju pojedinaca. Postoje dvije kategorije
prepoznavanja potpisa i rukopisa: statička (offline) i dinamička (online). Dok prva uključuje
prepoznavanje rukom pisanoga sadržaja dobivenog iz slike, druga najčešće analizira
rukopis izveden interakcijom na uređaju s dodirnim zaslonom. Za razliku od statičkog
pristupa, koji se oslanja isključivo na slikovni prikaz potpisa, dinamička metoda uzima u
obzir dodatne podatke kao što su brzina pisanja, položaj olovke, redoslijed poteza i razina
pritiska na podlogu.
Jedan od ciljeva ovog projekta je razviti eksperimentalni postav za prikupljanje rukom
pisanih uzoraka. Biometrijski podaci prikupljaju se pomoću uređaja s dodirnim zaslonom s
različitim integriranim i eksternim osjetilima. Predloženo rješenje zasnovano je na konceptu
fuzije osjetila, budući da se uz osnovni senzor dodira dodatno koriste magnetometar,
akcelerometar, žiroskop, kamera i piezoelektrični kontaktni mikrofoni. Takav sustav može
prikupljati sveobuhvatne podatke koji se odnose na detaljnu anatomiju dodirnih gesti,
pritisak pokazne naprave, trajektoriju položaja olovke, promjene u ambijentalnom
magnetskom polju i slično.
Prikupljanje podataka u opisanom postavu provest će se kontroliranim eksperimentom sa
stvarnim korisnicima, dohvaćanjem rukom pisanih izraza, riječi, pojedinačnih slova i uzoraka
potpisa kako bi se obogatio ciljani skup podataka.
Rezultantni podatkovni skup predstavlja okosnicu za daljnju analizu. U ovoj fazi istraživanja
predviđa se razvoj programskog alata za vizualizaciju različitih aspekata potpisa i rukopisa,
kao i korištenje tehnika strojnog (dubokog) učenja za identifikaciju korisnika na temelju gore
navedenih biometrijskih značajki. U tom kontekstu, kao poseban izazov ističe se pronalazak
takvog podskupa osjetila koji omogućava i jednostavno korištenje i učinkovitu/točnu
identifikaciju korisnika.
Prof. dr. sc. Sandi Ljubić, voditelj projekta, ima bogato iskustvo u području HCI. U svom znanstvenostručnom radu, većinom se fokusira na empirijski pristup području interakcije čovjeka i računala, s posebnim naglaskom na domenu mobilnih aplikacija, metode unosa teksta, korištenje senzora za obogaćivanje interakcije, prediktivno modeliranje i vrednovanje interaktivnih sustava te inženjerstvo upotrebljivosti. U ulozi voditelja projekta, organizira, nadgleda i sudjeluje u svim fazama i aktivnostima projekta.
Alen Salkanović je doktorand koji istražuje područje interakcije čovjeka i računala, s posebnim osvrtom na mobilnu domenu i ulogu osjetila u augmentaciji interakcije s mobilnim uređajima. Njegov doktorski rad u skladu je s ciljevima projekta, a bavi se biometrijskim odrednicama potpisa i rukopisa koji se izvode na zaslonima osjetljivima na dodir. Radi na implementaciji eksperimentalnog postava s fuzijom senzora, organizaciji i provedbi eksperimenata te razvoju i vrednovanju DL modela za prepoznavanje korisnika.
Dr. sc. Luka Batistić doktorirao je na istraživanju primjene strojnog učenja i umjetne inteligencije u području interakcije čovjeka i računala, konkretno na temi sučelja mozak-računalo. S obzirom na svoje iskustvo u provođenju empirijskih istraživanja u području HCI, analizi vremenskih signala te primjeni metoda AI, involviran je i u pripremi eksperimenata za prikupljanje podataka i u fazi suradnog razvoja i vrednovanja modela dubokog učenja za prepoznavanje korisnika.
Prof. dr. sc. Ivan Štajduhar vodi Laboratorij za umjetnu inteligenciju i ima bogato iskustvu u teoretskom i prkatičnom radu s modelima stronog i dubokog učenja. Njegovo istraživačko područje primarno obuhvaća primjenu AI metoda u biomedicinskim podacima / slikama. On savjetovatuje projektni tim u odabiru arhitektura neuronskih mreža, metodama validacije te interpretaciji rezultata. Njegova uloga posebno je važna u potvrđivanju znanstvene rigoroznosti i pouzdanosti rezultata.
Prof. dr. sc. Ana Pošćić je profesorica i predstojnica Katedre za europsko javno pravo na Sveučilištu u Rijeci. Njezin rad povezuje pravo EU tržišnog natjecanja s novim područjima poput umjetne inteligencije i održivosti, adresirajući regulatorne izazove na digitalnim tržištima. Sudjeluje kao savjetnica za pravne i etičke aspekte istraživanja, osobito u dijelu koji se odnosi na zaštitu biometrijskih podataka te pristanke sudionika za sudjelovanje u eksperimentu.
Doc. dr. sc. Žiga Emeršič, s Fakulteta za računarstvo i informatiku Sveučilišta u Ljubljani, renomirani je stručnjak u području biometrije s velikim iskustvom korištenja tehnika strojnog / dubokog učenja u tom području. S obzirom na svoju ekspertizu, posebno je aktivan u fazi predlaganja, testiranja i vrednovanja različitih arhitektura neuronskih mreža i ostalih metoda u postupku razvoja modela za prepoznavanje korisnika zasnovano na potpisu i rukopisu.
Razvoj eksperimentalnog postava za prikupljanje uzoraka pisanja na dodirnom zaslonu. Obuhvaća odabir uređaja, senzora i dodatnog sklopovlja te razvoj programske potpore za prikupljanje relevantnih podataka. Posebna pažnja usmjerava se na koncept fuzije osjetila i ispravnu integraciju svih komponenti.
Provođenje kontroliranog eksperimenta s najmanje 50 korisnika, u kojem ispitanici izvode zadatke repetitivnog potpisivanja i pisanja slova, riječi i kratkih fraza. Podaci se prate i bilježe pomoću različitih senzora.
Prikaz različitih aspekata podatkovnih zapisa poput restauriranih slika rukopisa, grafova vremenskih nizova te trajektorija vektora. Komparativna analiza uzoraka pisanja: traženje sličnosti i razlika između uzoraka različitih korisnika ili između više inačica uzoraka istog korisnika.
Razvoj i vrednovanje modela dubokog učenja za identifikaciju korisnika zasnovanu na uzorcima pisanja. Ispitivanje utjecaja pojedinih senzora na točnost identifikacije.
Email: sandi.ljubic at riteh dot uniri dot hr